четвртак, 19. јануар 2017.

Život i zdravlje

ZDRAVLJE NA USTA ULAZI

Lekovite namernice (neke važne i zdrave namernice)

Kakao
- čuva srce, mozak i kožu -
Lekovita priroda - kako povećava otpornost, podstiče mozak na stvaranje endorfina i čuva kardiovaskularni sistem.
Redovnim konzumiranjem kakoa povećava se otpornost kože na štetno ultravioletno zračenje, čime se odlaže pojava iritacije i crvenila, bora i pigmentacije, Stimuliše se i mikrocirkulacija, što omogućava bolje snabdevanje hranljivim sastojcima i kiseonikom. pa se povećava gustina derma - srednjeg sloja kože koji daje elastičnost i zategnutost. Povećava se i hidriranost i sprečava gubitak vode.





Koštunjavi plodovi
(orah, badem, lešnik...)
- Su veoma hranljivi i bogati mineralima. Vitamin A, B, E, kalcijum, kalijum, gvožđe, fosfor. Njihovim konzumiranjem naše telo je energičnije.

Njegovo veličanstvo crveni orah
Potiče iz Austrije tj. Nemačke, a ima ga i u Makedoniji i Bugarskoj. Plod je srednje velik, okrugli, ovalni sa glatkom ljuskom. Jezgro je intenzivne crvene boje, svetlije iznutra. Pogodna sorta za kolače i torte kao i za mnoge dekoracije.






Borovnica
- Je super hrana prepuna vitamina E. Ovaj vitamin osnažuje prirodnu barijeru kože i na taj način doprinosi sjajnom i svežem izgledu vašeg tena.


Špargla i spanać
- Špargla pomaže telu u stvaranju hormona, a spanać snižava nivo stresa i opušta telo.



Beli luk
-  Moćni antibiotik, uravnotežitelj krvnog pritiska i popravljač raspoloženja.

Ljute papričice 
-  Kapsacin iz njih pospešuje cirkulaciju.


 Đumbir
- Je tropsa začinska biljka sa širokim spektrom lekovitog dejstva. Probajte moj čaj od svežeg đumbira na ovom postu Čaj od đumbira

Začinsko bilje
- Zdravo je i sadrži se vitamin C, gvožđe, eterična ulja. Npr. peršun ide uz skoro sve salate, dok mirođija ide uz krastavac.


Peršun
- Čisti krv, smiruje živce i čuva potenciju. Bogat je vitaminima A i C, kao i izuzetno retkim B12, koji je važan za stvaranje cvernih krvnih zrnaca. Eterična ulja peršuna stimulišu funkciju materice, povećavaju količinu mokraće, smanjuju infekciju urinarnog trakta i uništavaju bakterije. Kao začin može da se kristi osušen i sitno iseckan list peršuna, ali i koren.



Paprika
- Hrskava je i jako sočna. Čine je vitamini C, B i A.



Pomorandža
-  Sadrži najveći procenat antioksidanata od svih voćki, poboljšava i stimuliše rad creva, snižava nivo lošeg holesterola u krvi... Koristi se još i za grip i prehlade.

     Šargarepa
- Najzdravije i najčešće upotrebljivano povrće u jelima jeste narandžasti koren ove hranljive biljke, koja puca pod zubima, a skuvana se topi u ustima. Reč je o šargarepi, povrću bogatom vitaminima i mineralima, ugljenim hidratima i proteinima. Stvara osećaj sitosti, i ima izuzetnu hranljivu vrednost. Njen najdragoceniji sastojak je beta karotin, zbog koga ima karakterističnu narandžastu boju,
Šargarepa štiti kožu od štetnog uticaja sunca i vetra, poboljšava vid, povećava broj crvenih krvnih zrnaca, a odlične rezultate daje i u lečenju urinarnih infekcija, zapaljenja grla i gnojnim anginama.




 Med
Med je jako zdrav i mnogo je bolje da npr. čaj zasladite medom umesto šećera. Patite od depresije onda je pravo vreme da u ishranu ubacite med. Med sprečava moždana zapaljenja. Najbolje je da ga uzimate ujutru 15-30 minuta pre jela sa mlakom vodom ili čajem ili da ga stavite ispod jezika da se istopi. 

Šećer
Ne tako zdrav u našoj ishrani, ali isto tako i neizostavni element slatkih poslastica.

Beli šećer
Nalazi se u kolačima, slatkišima, veštačkim i gaziranim pićima, rafinisanoj i konzervisanoj hrani... Stručnjaci medicine tvrde da ako se šećer koristi u velikoj meri može biti štetniji i od mesa.
Šećer, izaziva razdražljivost i agresivnost, naročito kod dece, a kod odraslih i depresiju, konfuziju i posebnu iscrpljenost kada se završi stimulativni efekat šećera. Osobe koje pate od dijabetisa šećer ne bi trebalo uopšte da uzimaju ni u jednom obliku, ali naprotiv mnogo im se tada šećera traži. Preporučuje im se korišćenje zaslađivača koji ne zahtevaju insulin kao što su: sorbitol, manitol, ksilitol i aspartam.
100grama belog šećera = 400 kalorija
Crni šećer
To je polutvrda, crno - smeđa masa, slatkog ukusa. Od korena biljke sladić. Služi se u industriji piva i duvana, u medicini se koristi kao sredstvo za iskašljavanje i blago sredstvo za čišćenje. Inače ovo je šećer koji je mnogo zdraviji od belog šećera, ali potiče iz sarajeva i koliko sam čula nema ga u Srbiji nažalost.
Žuti šećer
U poslednje vreme žuti (smeđi) šećer je sve traženiji jer se smatra zdravijim nego beli, koji spada u ozloglašenu grupu „belih smrti“: beli šećer, belo brašno, so, mast. Žuti šećer je trostruko skuplji od belog, a da li je i toliko zdraviji? Oba šećera podjednako goje i zabluda je da žuti ili smeđi šećer imaju manju kalorijsku vrednost. Prednost treba da imaju složeni ugljeni hidrati (iz voća, povrća, integralnih žitarica) koje,  u celini gledano, unosimo premalo. Muškarcima je potrebno više od 40%, a ženama više od 45% ugljenih hidrata u obroku.
Žuti šećer je prirodniji od belog jer je neka vrsta poluproizvoda u odnosu na rafinisani, beli šećer. Beli šećer se proizvodi od šećerne repe, dok se žuti šećer proizvodi od šećerne trske, ali oba se većinom sastoje od saharoze.                                                                                                      
 Zabluda je da je žuti šećer mnogo zdraviji od belog. Tu osobinu mu je pripisao vešto osmišljen marketing. Bolje je u ishrani koristiti zdravije zamene za šećer: kokosov šećer, ječmeni slad, prirodni med, sušeno voće, rogač i drugo.ma, kakvog god da je porekla.                                                        
100 grama žutog šećera = oko 380 kalorija
Fruktoza                                                                                                                                                    - Je ugljni hidrat, spada u grupu monosahatida. Poznata je pod nazivom voćni šećer. Za nijanse je zdravija od belog i žutog šećera. Osobe koje pate od dijabetisa nesmeju da konzumiraju ovu vrstu šećera, kao ni gojazne osobe zbog toga što sadrži energetsku vrednost.                                                  Fruktoza se još naziva i levuloza. Nalazi se slobodna u voću i medu, a ulazi u sastav disharida saharoze.                                                                                                                                                    Da li je fruktoza zdrava? Teško da se može odgovoriti na ovo pitanje. Generalno gledano svaki šećer goji, pa tako i fruktoza. 
Unos šećera se ne preporučuje u kasnim večernim satima, zbog otežanog varenja, nadimanja i nagomilavanja sala kroz odredjeni vremenski period. Previše unosa šećera se jako brzo manifestuje u: gojaznost, dijabetis, oslabljeni imuni sistem, lošiju kožu, opštu usporenost, gljivične infekcije, kardiovaskularne bolesti, rak, visok krvni pritisak, akne, karijes, glavobolju i migrene...               Najopasniji šećer nalazi se u: gaziranim pićima, ledonom čaju, energetskim pićima, voćnim sokovima kupljenim u tetrapacima u prodavnicama, špagetama sa gotovim sosom, kečapu i ostalim sosovima u kesicama, čipsu...
Hrono ishrana 
Hrono ishrana je ishrana po satnici. Između obroka treba da prođe najmanje četiri, najviše šest sati. Pet sati je optimalno, posebno ako govorimo o restrikciji, odnosno. o periodu kada imamo samo tri obroka bez užine. 

Zlatna pravila zdravog života:

  • zdrava ishrana
  • fizička aktivnost
  • održavanje telesne težine
  • kontrola krvnog pritiska i šećera
  • prestanak pušenja.
Istraživanja su pokazala da se pridržavanjem ovih pravila smanjuje rizik oboljenja za preko 50%.
Zdravlje predstavlja ravnotežu našeg tela i uma. Budimo opušteni, mirni, srećni  i radosni.
Zdravlje je sklad, ravnoteža vašeg tela i uma. Naše pravo stanje je opuštenost, mir, radost i ljubav. Sve drugo je samo proekcija i uticaj našeg uma, misli i emocija. Kondicija i zdravlje ponajviše zavise od nas samih, od naše ishrane i načina života. Fizička aktivnost održavanje telesne težine su jedna od jednostavnih pravila koja ukoliko ih se pridržavate mogu sprečiti nastanak raka i bolesti srca.
Ekcem i psorijaza                                                                                                                                   Kod oslabljenog organizma lako nastupa stres. Stres prati povećano oslobađanje adrenalina u krvotok, proširenje arteriovenske kapilarne mreže i izlaska eritrocita u intersticialni prostor. Eritrociti tamo ostaju, što ima za posledicu razgradnje eritrocita i oslobađanje njihovih sadržaja koji su jako kiseli, pa izazivaju svrab i češanje. Češanjem se uspostavlja automatizam, koji sam sebe pokreće. Ovisno od imuniteta dužine i jačine sresa dobijamo različite oblike ekcema i psorijaze (psoriasis guttata, psoriasis anularis i mnoge druge. Postoji ih oko 59 vrsta). Svaka vrsta ekcema ili psorijaze nastaje na isti način. Bolest nije nasledna, jer se bolesti ne nasleđuju, nasleđuju se samo anamalije vegetativnog sistema kod nekih porodica.
U lečenju ekcema i psorijaze uvidelo se da izaziva oslabljeni imunitet:
1.Učestali sex
2.Gojaznost
3.Klimatske promene
4.Način ishrane
5.Smog
6.Pušenje
7.Alkohol
8.Droga...
Imaju jak uticaj na razvoj ekcema ili psorijaze i njehove pojave.
Treba unositi 80% voća, povrća, ribe, mesa, jaja, mleka (mlečni proizvodi do 2% masnoće).  Izbegavati sve vrste masnih proizvoda, osobito plavih riba (skuša, sardine), suhomesnate proizvode, masne proizvode, ljuto, kiselo, gazirano, mahunarke, paradajz, alkohol, pušenje...     Piti čaj od Rastavića, Katariona i Kandele (Neven), a on se priprema na sledeći način: Od sva tri čaja uzeti po jednu kafenu kašičicu na 250 ml. hladne vode. Promečati i staviti da vri 4 minuta, zatim skinuti i prekriti tanjirićem da odstoji 20 minuta. Procediti i popiti.                                            
Praviti salate od: Špinata, zelenog kupusa, brokuli, karfijol, prokelj, cvekla, puterica, glas salata i salata od maslačka. Jesti i golice sirove 2x2 supene kašike.
Proteini – pomažu u izgradnji i zadržavaju zdrave nemasne mišićne mase.
Nezasićene mase – pomažu u postizanju i očuvanju zdravog srca.
Vitamini i minerali – za rast i razvoj.
Omega 3 – masne kiseline za zdravo srce, mozak i zdrave funkcije očiju, kože, zglobova, kose i imunološkog sistema – treba je unositi svaki dan.
Biljna vlakna eliminacija toksina i otpada.
Voda – hidrira telo i veoma je važna za unos u toku dana popiti 2 – 3 litra vode. 1 litar na 25g.
Vežbanje i opuštanje – za zdravo srce teretana, šetnja, vožnja bicikle, rolera...
Recept za ekcem:
Kompot od suvih smokvi i šliva. 2-3 puta dnevno, a pomaže i kod glavobolje. Protiv svraba ispitati čajem od listova koprive, žalfije, cveta kamilice i lista pelina.

Nebalansirana ishrana
Šta je nebalansirana ishrana?                                                                                                                   Previše šećera, soli, masnoće, a premalo proteina, vitamina, minerala, biljnih vlakana. Da bi neka hrana bila ishrana ona mora da sadrži ono što telu treba (telu ne trebaju zasićene masti, so, brašno, šećer...) Treba da uzimamo hranljive materije. Dijete ne valju, jer je dijeta šok za naš organizam. Znači uzimanje hranljivih materija u pogrešnim merama je nebalansirana ishrana. Zbog toga se gojimo: Unosimo previše masti, šećera, a premalo vitamina, proteina... Kao što smo rekli dijeta je šok za organizam i daje samo kratkoročan rezultat. Veliki procenat masnoće u telu nije  nije samo loš po fizički izgled, već predstavlja rizik za zdrave.                                                                                                                                                 Metabolizam je broj kalorija koje telo sagori dnevno u stanju mirovanja. Prosečna osoba jede 2000-3000 kalorija dnevno, minimum za žene je 1200. Ako jedete 500 i više kalorija svaki dan i ne uzimate hranljivih materija u pogrešnim merama je nebalansirana ishrana.Protein, mišićna masa – optimalan unos, poželjno biljnog porekla.                                                   
 Veoma je važno imati:
  • Dovoljnu količinu mišića.  
  • Brz metabolizam
  • Veću potrošnju kalorija
  • Bolju vitalnost  i zdravlje                                                                                                             
  • 1 kg nemasne mase troši dodatnih 100 kalorija  
Zaključak:
Zdravlje je najpreče, biti zdrav znači da smo sposobni za rad i bićemo srećni. Zdravlje sami moramo čuvati. Život je jedan, a zdravlje je najpreče.




























































































субота, 7. јануар 2017.

Bozić u mome domu

                                                                  Hristos se rodi















                                       Srećan Božić mili moji koji ga danas slave.